Fabijan Lukin, Fran Pregernik, Tomislav Sukser

Korisnička dokumentacija za obojivo računarstvo

Povratak

1        Uvod u obojivo računarstvo

Nekadašnja moćna stolna računala pozamašnog volumena i potrošnje mogu se danas napraviti veličine zrnca pijeska. Preostaje nam kupiti pola kilograma takvih „zrnaca“, pomiješati ih u boju i obojati zid. Rezultat toga je obojivo računarstvo (izvorno Paintable Computing, izraz koji je primjenio William Joseph Butera u radu Programming a Paintable Computer). Iako tema ovog projekta više liči na soboslikarstvo, spomenuta zrnca, a dalje u tekstu obojiva računala, nisu ograničena na boju već se mogu ugraditi u tkanine, građevinske materijale i sl. Spomenuta obojiva računala neće biti samostalna, ona će biti međusobno bežično povezana, bilo infracrvenom vezom ili radio vezom. Napajat će se iz okoline, otporna na okolinu i jeftina. Možda je ovo ideja za distribuirano računarstvo budućnosti.

Što god nam budućnost donosi, mi ćemo se ovdje pozabaviti sa simulacijom jedne takve hipotetske budućnosti. Otići ćemo u dućan, kupiti pola kilograma obojivih računala i 5 litara boje za zid, doći kući u sobu, zamiješati obojiva računala u boju te obojati zid. Nakon toga ćemo se smjestiti u naslonjač i diviti se našem novom sustavu računala ogromne procesne moći. Zid će zaživjeti.

Vratimo se iz ove utopijske budućnosti (tko si još može priuštiti odmaranje u naslonjaču?!) u našu stvarnost gdje postoji simulator za zidove prepune obojivih računala. Zid ćemo zamijeniti crnom podlogom simulatora, a obojiva računala točkicama raznih boja. Točkice kojima ćemo povremeno mijenjati boju na našoj crnoj podlozi ne zovu se obojiva računala jer mijenjaju boju već zato jer su ubojana u zid, a naše prikazivanje točkica različitim bojama neće biti ništa drugo nego prikazivanje različitih stanja u kojima se pojedino obojivo računalo nalazi. Stoga, pogledajmo što sve možemo napraviti s pola kilograma obojivih računala na zidu...